<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kalem vinove loze - Rasadnik Ševar</title>
	<atom:link href="https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/kalem-vinove-loze/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/kalem-vinove-loze/</link>
	<description>rasadnik ruža i voćnih sadnica</description>
	<lastBuildDate>Sat, 31 Jan 2026 07:43:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://rasadniksevar.com/wp-content/uploads/2016/05/cropped-logo-rasadnik-sevar-ruza-white-32x32.png</url>
	<title>kalem vinove loze - Rasadnik Ševar</title>
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/kalem-vinove-loze/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Rajnski Rizling-U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/rajnski-rizling-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 14:11:58 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9361</guid>

					<description><![CDATA[Sadnice vinove loze, vinske bele sorte”Rajnski Rizling”je Nemačka sorta (sa obale Rajne). Rajnski rizling ima slabiji prinos ali se sadi na svim kontinentima a razlog je kvalitet vina koje Rajnski Rizling daje. Rajnski Rizling spada u najotpornije sorte na mrazeve. Ima grozd koji je srednje velik ili malen, duguljast, valjkastog oblika i zbijen. Bobica je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sadnice vinove loze, vinske bele sorte”Rajnski Rizling”je Nemačka sorta (sa obale Rajne). Rajnski rizling ima slabiji prinos ali se sadi na svim kontinentima a razlog je kvalitet vina koje Rajnski Rizling daje. Rajnski Rizling spada u najotpornije sorte na mrazeve. Ima grozd koji je srednje velik ili malen, duguljast, valjkastog oblika i zbijen. Bobica je mala do srednja, okrugla. Kožica je čvrsta, zlatnožute boje, a kod potpune zrelosti rumena, sa retkim sitnim tamnim tačkicama. Meso je sočno, sok izrazitog sortnog ukusa. Rodnost je srednja, neredovna. Otporan je na niske temperature i srednje otporan na bolesti. Vreme zrenja je krajem septembra meseca. Pusta se da prezri, onda zaledi, pa od ovakvog grozdja sa velikom koncentracijom šecera, pravi vrlo kvalitetno i vrlo skupo) prirodno slatko, takozvano ledeno vino. Po tome se svrstava rame uz rame sa mirišljavim sortama kao sto su Traminac I gotovo svi muskati. Podloga na kojoj se kalemi Rajnski Rizling je Kober 5BB.</p>
<p>Sadnice se isporučuju ukorenjene u saksiji. Starost sadnice je dve godine</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prokupac-U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/prokupac-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 13:58:52 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9360</guid>

					<description><![CDATA[Sadnice vinove loze,vinske crne sorte ”Prokupac” je poreklom iz SrbijeProkupac je naša stara autohtona sorta koja je u prošlosti imala mnogo veći značaj nego danas. Po nekim zapisima,ova sorta se gajila i u vreme Cara Lazara. Gaji se u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj. Zimsko okce ove sorte je srednje razvijeno, konusno, pokriveno tamnim ljuspama. Vrh [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sadnice vinove loze,vinske crne sorte ”Prokupac” je poreklom iz SrbijeProkupac je naša stara autohtona sorta koja je u prošlosti imala mnogo veći značaj nego danas. Po nekim zapisima,ova sorta se gajila i u vreme Cara Lazara. Gaji se u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj. Zimsko okce ove sorte je srednje razvijeno, konusno, pokriveno tamnim ljuspama. Vrh mladog lastara je beličast sive boje, povijen, maljav. Zreo lastar je srednje debljine, sa ljubičastosmeđim srednje dugačkim internodijama i izraženim kolencem ljubičaste boje. Razvijeni list je velik,ceo ili trodelan, sa dosta plitkim gornjim lateralnim urezima. Liska je plitko olučasta, tamno zelena, mrežasto naborana i mekana. S lica lista ima retke i jedva vidljive paučine dlačica, dok je naličje obraslo srednje gustim sivim maljama. Nervi su sa obe strane zeleni, sa naličja dobro istaknuti i čekinjasto maljavi. Zupci su različite veličine, prilično zaobljeni. Peteljka je osrednje debljine i dužine, malo rebrasta, zelena i delimično ljubičasta. Cvet je dvopolan sa 5-6 prašnika,koji su nešto viši po položaju u odnosu na dobro razvijen tučak, flašastog oblika. Grozd je srednje krupan do krupan, srednje zbijen, valjkast. Masa grozda značajno varira u zavisnosti od varijeteta i klonova od 150-300g. Grozd se najčešće nalazi na četvrtom i petom kolencu rodnog lastara. Bobica je srednje krupna, okrugla, tamno plave boje pokožice, sa obilnim pepeljkom, sočna, bez izraženog mirisa i prijatnog je ukusa. Grožđe ove sorte sazreva vrlo pozno. Prema vremenu sazrevanja grožđa svrstana je u IV epohu. Može postići prinos i preko 20 t/ha. S obzirom na izraženu rodnost nižih okaci, kod ove sorte se primenjuje kratka rezidba po principu „kondir na kondir“.  Uspešno se gaji uz kolac i na špalir. Dobre je otpornosti na sivu plesan, a osrednje na plamenjaču i pepelnicu. Dosta je osetljiva na niske temperature. Okca izmrzavaju na -16 do -18C. Prokupac je sorta sklona ispoljavanju bujnosti i zato je treba gajiti na suvim, propusnim, kamenito-šljunkovitim mestima. Da bi grožđe ove pozne sorte moglo dobro da sazri, treba je gajiti prvenstveno na toplijim, južnim ekspozicijama. Podloga na kojoj se kalemi Prokupac je Kober 5BB.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Sadnice  se isporučuju ukorenjene u saksiji.Starost sadnice je dve godine.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bela Tamjanika-U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/bela-tamjanika-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 13:06:02 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9359</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Crna Tamjanika-U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/crna-tamjanika-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 12:57:44 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9358</guid>

					<description><![CDATA[Crna tamjanika je specifična muskatna sorta vinove loze , veoma retka u svetu (Srbija, Italija, Portugal) i veoma teška za uzgajanje, zbog problema sa cvetanjem, ali i sorta koja je u stanju da iznedri jedinstveno vino, neponovljivog mirisa i ukusa, u kojima se prepliću cvetni, voćni i začinski tonovi (ruža, suvo grožđe, bosiljak itd). Sadržaj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="winedesc p-3">Crna tamjanika je specifična muskatna sorta vinove loze , veoma retka u svetu (Srbija, Italija, Portugal) i veoma teška za uzgajanje, zbog problema sa cvetanjem, ali i sorta koja je u stanju da iznedri jedinstveno vino, neponovljivog mirisa i ukusa, u kojima se prepliću cvetni, voćni i začinski tonovi (ruža, suvo grožđe, bosiljak itd).</div>
<div>Sadržaj šećera u širi dostiže između 25 i 32 procenta, a u izuzetnim godinama kada je i prinos dosta niži – postaje „suvarak“, koji može da sadrži i do 45 procenata šećera. Vina su jačine 14-17,6 v/vol sa ostatkom neprevrelog šećera, što crnu tamjaniku čini izuzetnim poluslatkim vinom.</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Frankovka- U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/frankovka-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 12:47:08 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9356</guid>

					<description><![CDATA[Sadnice vinove loze, vinske crne sorte ”Frankovka” je nepoznatog porekla, ali se pretpostavlja da je iz Austrije. Frankovka je sorta koja ima čokot veoma izražene vegetativne snage. Grozd je srednje krupan ili krupan, po obliku cilindričan ili cilindrično-konusan, srednje zbijen. Masa grozda dosta varira, od 150-300 grama. Bobice su srednje krupne, sa debelom pokožicom tamnoplave boje i obilnim pepeljkom. Grožđani sok je bezbojan i neutralnog mirisa. Prema vremenu sazrevanja grožđa, Frankovka je kasna sorta, sorta III epohe. S obzirom na krupnoću grozda, pripada grupi prinosnih sorti. U zavisnosti od uslova gajenja, prinosi grožđa variraju od 12-20 hiljada kg/ha. Mada je dobro rodna sorta, više joj odgovara duga rezidba – na lukove sa 8 do 10 okaca. Odgovara joj špalirski sistem gajenja i svi oblici stabla koji omogućavaju kombinovanu rezidbu. Za ostvarivanje zadovoljavajućeg kvaliteta grožđa, treba je gajiti na dobro osvetIjenim položajima i lakim, dovoljno propustljivim zemljištima. Dobre rezultate daje na peskovitim zemljištima. Različito je osjetljiva na najčešće bolesti: na plamenjaču naglašeno, na pepelnicu osrednje, a na sivu plesan je relativno otporna. Svrstava se u red sorti otpornih na zimske mrazeve – okca izmrzavaju na -20 do -22°C. U odgovarajućim uslovima gajenja i pri punoj zrelosti, u grožđu ima 18 do 22% šećera i 6 do 9 g/l ukupnih kiselina. Grožđe se koristi za proizvodnju kvalitetnih crnih vina, a izuzetno i za vrhunska. Vino je umereno obojeno, lepe sveže rubin boje, harmonično, osvežavajuće i sa posebnim sortnim ukusom. Za severnije vinogradarske reone, Frankovka spada u red privredno veoma značajnih sorti, jer je zadovoljavajuće rodna i omogućava proizvodnju vina koja se dobro plasiraju na tržištu. Podloga na kojoj se kalemi Frankovka je Kober 5BB

Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[Sadnice vinove loze, vinske crne sorte ”Frankovka” je nepoznatog porekla, ali se pretpostavlja da je iz Austrije. Frankovka je sorta koja ima čokot veoma izražene vegetativne snage. Grozd je srednje krupan ili krupan, po obliku cilindričan ili cilindrično-konusan, srednje zbijen. Masa grozda dosta varira, od 150-300 grama. Bobice su srednje krupne, sa debelom pokožicom tamnoplave boje i obilnim pepeljkom. Grožđani sok je bezbojan i neutralnog mirisa. Prema vremenu sazrevanja grožđa, Frankovka je kasna sorta, sorta III epohe. S obzirom na krupnoću grozda, pripada grupi prinosnih sorti. U zavisnosti od uslova gajenja, prinosi grožđa variraju od 12-20 hiljada kg/ha. Mada je dobro rodna sorta, više joj odgovara duga rezidba – na lukove sa 8 do 10 okaca. Odgovara joj špalirski sistem gajenja i svi oblici stabla koji omogućavaju kombinovanu rezidbu. Za ostvarivanje zadovoljavajućeg kvaliteta grožđa, treba je gajiti na dobro osvetIjenim položajima i lakim, dovoljno propustljivim zemljištima. Dobre rezultate daje na peskovitim zemljištima. Različito je osjetljiva na najčešće bolesti: na plamenjaču naglašeno, na pepelnicu osrednje, a na sivu plesan je relativno otporna. Svrstava se u red sorti otpornih na zimske mrazeve – okca izmrzavaju na -20 do -22°C. U odgovarajućim uslovima gajenja i pri punoj zrelosti, u grožđu ima 18 do 22% šećera i 6 do 9 g/l ukupnih kiselina. Grožđe se koristi za proizvodnju kvalitetnih crnih vina, a izuzetno i za vrhunska. Vino je umereno obojeno, lepe sveže rubin boje, harmonično, osvežavajuće i sa posebnim sortnim ukusom. Za severnije vinogradarske reone, Frankovka spada u red privredno veoma značajnih sorti, jer je zadovoljavajuće rodna i omogućava proizvodnju vina koja se dobro plasiraju na tržištu. Podloga na kojoj se kalemi Frankovka je Kober 5BB

Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Muskat Italija- u saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/stone-sorte-vinove-loze/muskat-italija-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 07:13:43 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9354</guid>

					<description><![CDATA[Vinova Loza Muskat Italija Sadnice vinove loze, sorte, Muskat Italija je bela stona sorta koja je nastala ukrstanjem sorti Bicane i Muskat Hamburga. Grožđe sazreva tokom druge polovine septembra i početkom oktobra meseca. Prinosna sorta. Prinos se kreće od 15.000 – 18.000 kg/ha. Bobica je ovalna, krupna, sa pokožicom ćilibarno-bele boje. Ukus mesa je prijatan [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Vinova Loza Muskat Italija</h2>
<p>Sadnice vinove loze, sorte, Muskat Italija je bela stona sorta koja je nastala ukrstanjem sorti Bicane i Muskat Hamburga.</p>
<p>Grožđe sazreva tokom druge polovine septembra i početkom oktobra meseca. Prinosna sorta. Prinos se kreće od 15.000 – 18.000 kg/ha. Bobica je ovalna, krupna, sa pokožicom ćilibarno-bele boje. Ukus mesa je prijatan i muskatan. Grozd je veliki, masa grozda se kreće od 300-650 grama. Vreme zrenja je kraj septembra i početak oktobra meseca. Vodeća je sorta u svetu medju stonim sortama vrlo postojanai odlično podnosi transport.</p>
<p>Najprikladnija je mešovita rezidba sa rezidbom luka na 8- 10 okaca. Prema sivoj plesni grožđe je otporna.</p>
<p>Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Muskat Hamburg &#8211; u saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/stone-sorte-vinove-loze/muskat-hamburg-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 07:03:48 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9353</guid>

					<description><![CDATA[Vinova Loza Muskat Hamburg Muškat Hamburg ubraja se među najpoznatije i najraširenije sorte vinove loze. Uzgojen je u Engleskoj, (u stakleniku) odakle se proširio po cielom vinogradarskom svietu. U Makedoniji dospeva krajem 8. meseca. Rastresiti grozdovi s tamnomodrim zrnima, neujednačene veličine koja su vrlo sočna, ukusna, aromatična i slatka, pa se upravo zato iz njegovog [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Vinova Loza Muskat Hamburg</h2>
<p>Muškat Hamburg ubraja se među najpoznatije i najraširenije sorte vinove loze. Uzgojen je u Engleskoj, (u stakleniku) odakle se proširio po cielom vinogradarskom svietu. U Makedoniji dospeva krajem 8. meseca. Rastresiti grozdovi s tamnomodrim zrnima, neujednačene veličine koja su vrlo sočna, ukusna, aromatična i slatka, pa se upravo zato iz njegovog grožđa, koje rodi redovno i obilno, ponekad proizvodi i vino.</p>
<p>Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jagoda &#8211; U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/stone-sorte-vinove-loze/jagoda-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 06:39:05 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9349</guid>

					<description><![CDATA[Stara stona autohtona sorta. Plodovi su krupni. Konzumiranjem plodova ove sorte imate osećaj kao da ste pomešali grožđe i jagode. Veoma lep i nezaboravan ukus. Sazrevanje: Polovinom avgusta. Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godinwe.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Stara stona autohtona sorta. Plodovi su krupni. Konzumiranjem plodova ove sorte imate osećaj kao da ste pomešali grožđe i jagode. Veoma lep i nezaboravan ukus. Sazrevanje: Polovinom avgusta.</p>
<p>Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godinwe.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
