<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>sadnicešljiva - Rasadnik Ševar</title>
	<atom:link href="https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/sadnicesljiva/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/sadnicesljiva/</link>
	<description>rasadnik ruža i voćnih sadnica</description>
	<lastBuildDate>Wed, 13 May 2026 15:44:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://rasadniksevar.com/wp-content/uploads/2016/05/cropped-logo-rasadnik-sevar-ruza-white-32x32.png</url>
	<title>sadnicešljiva - Rasadnik Ševar</title>
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/sadnicesljiva/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Krina-NOVO</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vocne-sadnice-sljive/krina-novo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 15 Feb 2025 08:41:40 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=8871</guid>

					<description><![CDATA[Сорта шљиве „Крина“ настала је 1977. године укрштањем сорти „Вангенхеимс Фрухзветсцхе“ и „Италијанка“ др Добривоја Огашановића, др Слободана Миленковића и др Светлане А. Пауновић. Званично је призната као нова сорта 2005. године. Карактеристике стабљике и листа: Бујност и виталност: Дрво је изузетно бујно и витално, са главним гранама које формирају велики угао гранања. Размножавање: Накалемљена [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Сорта шљиве „Крина“ настала је 1977. године укрштањем сорти „Вангенхеимс Фрухзветсцхе“ и „Италијанка“ др Добривоја Огашановића, др Слободана Миленковића и др Светлане А. Пауновић. Званично је призната као нова сорта 2005. године.</p>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Карактеристике стабљике и листа:</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Бујност и виталност: Дрво је изузетно бујно и витално, са главним гранама које формирају велики угао гранања.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Размножавање: Накалемљена на подлогу, &#8216;Крина&#8217; првенствено рађа на једногодишњим гранчицама и мајским гроздовима.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Листови: Јајолики са зашиљеним врхом, светлозелене боје и средње величине.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Цветање и опрашивање:</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Време цветања: Средње рано, обично дан-два после сорте Чачанска родна.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Опрашивање: Самооплодно је, што омогућава да се гаји у моносортним засадима.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Отпор:</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Мраз: Показује високу толеранцију на касне мразеве током цветања.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Болести: Релативно је отпорна на пероноспора (Полистигма рубрум) и рђу шљиве (Пуцциниа пруни-спиносае), док је умерено осетљива на трулеж плодова (Монилиниа лака). Толерантан је на вирус богиња шљиве.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">воће:</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Величина и облик: Плод је мали до средње крупан, просечне масе 27,5 г. Димензије су: висина 41,3 мм, ширина 33,1 мм, дебљина 29,6 мм. Облик је јајолики.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Боја: Када су потпуно зрели, плодови су љубичасто-плаве боје.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Месо: жуто, чврсто, сочно и слатког укуса.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Хемијски састав: Садржај растворљиве суве материје варира од 21,5% до 24%, укупних шећера од 8,57% до 13,06%, а укупних киселина од 0,64% до 0,73%.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Камен: Ситан, компактан, светлије браон боје, димензије: висина 23,7 мм, ширина 13,1 мм, дебљина 7,8 мм. Лако се одваја од меса плода.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Употреба: Крина је због високог садржаја шећера погодна за сушење и производњу ракије. Међутим, боја плода, која је ружичасто-плава, може бити мање привлачна за тржиште свежег воћа.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">За оптималне резултате у узгоју сорте &#8216;Крина&#8217; препоручује се редовно орезивање како би се избегло наизменично родјење, с обзиром на њен висок потенцијал приноса.</div>
<div class="yj6qo"></div>
<div class="adL" dir="auto"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Crvena Ranka</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vocne-sadnice-sljive/crvena-ranka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Jan 2025 23:41:48 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=8816</guid>

					<description><![CDATA[<h1>ŠLJIVA CRVENA RANKA KARAKTERISTIKE</h1>
Šljiva Crvena Ranka je verovatno najstarija domaća rakijska sorta šljive. Pored Požegače nalazi se skoro u svim krajevima Srbije, što nije slučaj s drugim rakijskim sortama. Ovoj autohtonoj srpskoj šljivi, koja je opevana i u pesmi, donedavno je pretilo potpuno izumiranje. Ranka je autentična i autohtona srpska sorta šljive, nastala kraj Aranđelovca, u selu Darosava, zbog tčega je zovu još i šljiva darosavka

Šljiva Crvena Ranka cveta neki dan ranije od požegače, a skoro istovremeno s drugim rakijskim sortama. Nije samooplodna, pa se ne može saditi u čistom zasadu, Kao njeni oprašivači dolaze u obzir  Čanska Lepotica, Timočanka,  Čačanska Rodna. Ona cveta srednje rano nekoliko dana pre požegače a kao oprašivači mogu poslužiti ostale rakijske sorte Čanska Lepotica, Timočanka  . Bez oprašivača (10 % od ukupnog broja stabala) zasadi crvene ranke ostaju nerodni. I zasadi sorti Čačanska rodna i Stenlej koji se nalaze u blizini mogu poslužiti kao oprašivači jer se period cvetanja podudara sa crvenom rankom. <strong>Za oprašivanje i oplodnju izuzetno je bitno da vremenski uslovi budu povoljni za let pčela.</strong>

Plod Šljive Crvena Ranka je po obliku sličan plodu požegače, samo je crvenkaste boje. Sazreva oko 10 avgusta. Prosečna težina ploda iznosi 17 gr. Plodovi su sočni, prijatnog ukusa, pa se jednim delom koristi u svežem stanju, kao stono voće. Daje rakiju vrlo dobrog kvaliteta, ali po jačini nešto slabiju od rakije drugih rakijskih sorti.

Šljiva Crvena Ranka spada u najrodnije rakijske sorte šljiva, ali ipak manje rađa od požegače   ili Čačanske Rodne, jer ne rađa podjednako dobro svake godine i daje manje prinose po stablu nego požegača  ili Čačanska rodna.

Šljiva Crvena Ranka je više piramidalnog oblika, zbog čega i ima manju nosivost od krune požegače. Mana joj je što su joj grane suviše krte i pri obilnijem rodu lako se lome. Stablo je srednje bujno.

Šljiva Crvena Ranka uspeva i na siromašnijem i suvljem zemljištu nego požegača. Prema mrazu je osetljivija od požegače i drugih rakijskih sorti (izuzev metlaša). Na boljim i vlažnijim zemljištima, kao i na severnim i zaklonjenim položajima pati od smolotočine.

S obzirom na to da se njeni plodovi mogu koristiti za stonu upotrebu, a verovatno i za proizvodnju sladosoka, sa tim da je dosta otporna prema gljivičnim bolestima, da se zadovoljava slabijim zemljištem i da dobro rađa, treba joj dati prednost nad drugim rakijskim sortama.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h1>ŠLJIVA CRVENA RANKA KARAKTERISTIKE</h1>
<p>Šljiva Crvena Ranka je verovatno najstarija domaća rakijska sorta šljive. Pored Požegače nalazi se skoro u svim krajevima Srbije, što nije slučaj s drugim rakijskim sortama. Ovoj autohtonoj srpskoj šljivi, koja je opevana i u pesmi, donedavno je pretilo potpuno izumiranje. Ranka je autentična i autohtona srpska sorta šljive, nastala kraj Aranđelovca, u selu Darosava, zbog tčega je zovu još i šljiva darosavka</p>
<p>Šljiva Crvena Ranka cveta neki dan ranije od požegače, a skoro istovremeno s drugim rakijskim sortama. Nije samooplodna, pa se ne može saditi u čistom zasadu, Kao njeni oprašivači dolaze u obzir  Čanska Lepotica, Timočanka,  Čačanska Rodna. Ona cveta srednje rano nekoliko dana pre požegače a kao oprašivači mogu poslužiti ostale rakijske sorte Čanska Lepotica, Timočanka  . Bez oprašivača (10 % od ukupnog broja stabala) zasadi crvene ranke ostaju nerodni. I zasadi sorti Čačanska rodna i Stenlej koji se nalaze u blizini mogu poslužiti kao oprašivači jer se period cvetanja podudara sa crvenom rankom. <strong>Za oprašivanje i oplodnju izuzetno je bitno da vremenski uslovi budu povoljni za let pčela.</strong></p>
<p>Plod Šljive Crvena Ranka je po obliku sličan plodu požegače, samo je crvenkaste boje. Sazreva oko 10 avgusta. Prosečna težina ploda iznosi 17 gr. Plodovi su sočni, prijatnog ukusa, pa se jednim delom koristi u svežem stanju, kao stono voće. Daje rakiju vrlo dobrog kvaliteta, ali po jačini nešto slabiju od rakije drugih rakijskih sorti.</p>
<p>Šljiva Crvena Ranka spada u najrodnije rakijske sorte šljiva, ali ipak manje rađa od požegače   ili Čačanske Rodne, jer ne rađa podjednako dobro svake godine i daje manje prinose po stablu nego požegača  ili Čačanska rodna.</p>
<p>Šljiva Crvena Ranka je više piramidalnog oblika, zbog čega i ima manju nosivost od krune požegače. Mana joj je što su joj grane suviše krte i pri obilnijem rodu lako se lome. Stablo je srednje bujno.</p>
<p>Šljiva Crvena Ranka uspeva i na siromašnijem i suvljem zemljištu nego požegača. Prema mrazu je osetljivija od požegače i drugih rakijskih sorti (izuzev metlaša). Na boljim i vlažnijim zemljištima, kao i na severnim i zaklonjenim položajima pati od smolotočine.</p>
<p>S obzirom na to da se njeni plodovi mogu koristiti za stonu upotrebu, a verovatno i za proizvodnju sladosoka, sa tim da je dosta otporna prema gljivičnim bolestima, da se zadovoljava slabijim zemljištem i da dobro rađa, treba joj dati prednost nad drugim rakijskim sortama.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
