<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>vinske sorte - Rasadnik Ševar</title>
	<atom:link href="https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/vinske-sorte/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/vinske-sorte/</link>
	<description>rasadnik ruža i voćnih sadnica</description>
	<lastBuildDate>Sat, 31 Jan 2026 07:44:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://rasadniksevar.com/wp-content/uploads/2016/05/cropped-logo-rasadnik-sevar-ruza-white-32x32.png</url>
	<title>vinske sorte - Rasadnik Ševar</title>
	<link>https://rasadniksevar.com/oznaka-proizvoda/vinske-sorte/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Crna Tamjanika-U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/crna-tamjanika-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 12:57:44 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9358</guid>

					<description><![CDATA[Crna tamjanika je specifična muskatna sorta vinove loze , veoma retka u svetu (Srbija, Italija, Portugal) i veoma teška za uzgajanje, zbog problema sa cvetanjem, ali i sorta koja je u stanju da iznedri jedinstveno vino, neponovljivog mirisa i ukusa, u kojima se prepliću cvetni, voćni i začinski tonovi (ruža, suvo grožđe, bosiljak itd). Sadržaj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="winedesc p-3">Crna tamjanika je specifična muskatna sorta vinove loze , veoma retka u svetu (Srbija, Italija, Portugal) i veoma teška za uzgajanje, zbog problema sa cvetanjem, ali i sorta koja je u stanju da iznedri jedinstveno vino, neponovljivog mirisa i ukusa, u kojima se prepliću cvetni, voćni i začinski tonovi (ruža, suvo grožđe, bosiljak itd).</div>
<div>Sadržaj šećera u širi dostiže između 25 i 32 procenta, a u izuzetnim godinama kada je i prinos dosta niži – postaje „suvarak“, koji može da sadrži i do 45 procenata šećera. Vina su jačine 14-17,6 v/vol sa ostatkom neprevrelog šećera, što crnu tamjaniku čini izuzetnim poluslatkim vinom.</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Frankovka- U saksiji</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/frankovka-u-saksiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 12:47:08 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=9356</guid>

					<description><![CDATA[Sadnice vinove loze, vinske crne sorte ”Frankovka” je nepoznatog porekla, ali se pretpostavlja da je iz Austrije. Frankovka je sorta koja ima čokot veoma izražene vegetativne snage. Grozd je srednje krupan ili krupan, po obliku cilindričan ili cilindrično-konusan, srednje zbijen. Masa grozda dosta varira, od 150-300 grama. Bobice su srednje krupne, sa debelom pokožicom tamnoplave boje i obilnim pepeljkom. Grožđani sok je bezbojan i neutralnog mirisa. Prema vremenu sazrevanja grožđa, Frankovka je kasna sorta, sorta III epohe. S obzirom na krupnoću grozda, pripada grupi prinosnih sorti. U zavisnosti od uslova gajenja, prinosi grožđa variraju od 12-20 hiljada kg/ha. Mada je dobro rodna sorta, više joj odgovara duga rezidba – na lukove sa 8 do 10 okaca. Odgovara joj špalirski sistem gajenja i svi oblici stabla koji omogućavaju kombinovanu rezidbu. Za ostvarivanje zadovoljavajućeg kvaliteta grožđa, treba je gajiti na dobro osvetIjenim položajima i lakim, dovoljno propustljivim zemljištima. Dobre rezultate daje na peskovitim zemljištima. Različito je osjetljiva na najčešće bolesti: na plamenjaču naglašeno, na pepelnicu osrednje, a na sivu plesan je relativno otporna. Svrstava se u red sorti otpornih na zimske mrazeve – okca izmrzavaju na -20 do -22°C. U odgovarajućim uslovima gajenja i pri punoj zrelosti, u grožđu ima 18 do 22% šećera i 6 do 9 g/l ukupnih kiselina. Grožđe se koristi za proizvodnju kvalitetnih crnih vina, a izuzetno i za vrhunska. Vino je umereno obojeno, lepe sveže rubin boje, harmonično, osvežavajuće i sa posebnim sortnim ukusom. Za severnije vinogradarske reone, Frankovka spada u red privredno veoma značajnih sorti, jer je zadovoljavajuće rodna i omogućava proizvodnju vina koja se dobro plasiraju na tržištu. Podloga na kojoj se kalemi Frankovka je Kober 5BB

Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[Sadnice vinove loze, vinske crne sorte ”Frankovka” je nepoznatog porekla, ali se pretpostavlja da je iz Austrije. Frankovka je sorta koja ima čokot veoma izražene vegetativne snage. Grozd je srednje krupan ili krupan, po obliku cilindričan ili cilindrično-konusan, srednje zbijen. Masa grozda dosta varira, od 150-300 grama. Bobice su srednje krupne, sa debelom pokožicom tamnoplave boje i obilnim pepeljkom. Grožđani sok je bezbojan i neutralnog mirisa. Prema vremenu sazrevanja grožđa, Frankovka je kasna sorta, sorta III epohe. S obzirom na krupnoću grozda, pripada grupi prinosnih sorti. U zavisnosti od uslova gajenja, prinosi grožđa variraju od 12-20 hiljada kg/ha. Mada je dobro rodna sorta, više joj odgovara duga rezidba – na lukove sa 8 do 10 okaca. Odgovara joj špalirski sistem gajenja i svi oblici stabla koji omogućavaju kombinovanu rezidbu. Za ostvarivanje zadovoljavajućeg kvaliteta grožđa, treba je gajiti na dobro osvetIjenim položajima i lakim, dovoljno propustljivim zemljištima. Dobre rezultate daje na peskovitim zemljištima. Različito je osjetljiva na najčešće bolesti: na plamenjaču naglašeno, na pepelnicu osrednje, a na sivu plesan je relativno otporna. Svrstava se u red sorti otpornih na zimske mrazeve – okca izmrzavaju na -20 do -22°C. U odgovarajućim uslovima gajenja i pri punoj zrelosti, u grožđu ima 18 do 22% šećera i 6 do 9 g/l ukupnih kiselina. Grožđe se koristi za proizvodnju kvalitetnih crnih vina, a izuzetno i za vrhunska. Vino je umereno obojeno, lepe sveže rubin boje, harmonično, osvežavajuće i sa posebnim sortnim ukusom. Za severnije vinogradarske reone, Frankovka spada u red privredno veoma značajnih sorti, jer je zadovoljavajuće rodna i omogućava proizvodnju vina koja se dobro plasiraju na tržištu. Podloga na kojoj se kalemi Frankovka je Kober 5BB

Sadnice se isporukuju  ukorenjene u saksiji . Starosti su  dve godine]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Panonia(Panonija)-NOVO isporuka od 10.11.2026</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/panoniapanonija-novo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 Nov 2023 06:41:37 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=7838</guid>

					<description><![CDATA[<strong><a href="http://www.agroplanta.rs/lozni-kalemovi-vinske-sorte/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Panonia</a> je rezultat ukrštanja rajnskog rizlinga i domaćeg genotipa visoke otpornosti na gljivične bolesti i niske temperature (autori su P. Cindrić, N. Korać i V. Kovač.).</strong> Priznata je 2003. godine. Sorta je umerene bujnosti sa uspravnim rastom lastara i malim brojem slabih zaperaka. Formira redak, uredan špalir, lak za održavanje. Grozd je rastresit, bobice okrugle, žutozelene, sočne, prijatnog ukusa. Sazreva nekoliko dana pre rajnskog rizlinga. Dobre je rodnosti. Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz visok sadržaj kiselina. Daje visokokvalitetna vina. Panonia se odlikuje otpornošću na plamenjaču i pepelnicu i visokom tolerancijom prema botritisu. U većini godina se može uspešno gajiti bez primene pesticida.<strong> Vrlo je pogodna za organsku proizvodnju grožđa.</strong>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://www.agroplanta.rs/lozni-kalemovi-vinske-sorte/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Panonia</a> je rezultat ukrštanja rajnskog rizlinga i domaćeg genotipa visoke otpornosti na gljivične bolesti i niske temperature (autori su P. Cindrić, N. Korać i V. Kovač.).</strong> Priznata je 2003. godine. Sorta je umerene bujnosti sa uspravnim rastom lastara i malim brojem slabih zaperaka. Formira redak, uredan špalir, lak za održavanje. Grozd je rastresit, bobice okrugle, žutozelene, sočne, prijatnog ukusa. Sazreva nekoliko dana pre rajnskog rizlinga. Dobre je rodnosti. Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz visok sadržaj kiselina. Daje visokokvalitetna vina. Panonia se odlikuje otpornošću na plamenjaču i pepelnicu i visokom tolerancijom prema botritisu. U većini godina se može uspešno gajiti bez primene pesticida.<strong> Vrlo je pogodna za organsku proizvodnju grožđa.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Širaz(Šira)-syrah NOVO  isporuka od 10.11.2026</title>
		<link>https://rasadniksevar.com/prodavnica/vinova-loza/vinske-sorte-vinove-loze/sirazsira-syrah/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Rasadnik Ševar]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Nov 2023 19:43:51 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://rasadniksevar.com/?post_type=product&#038;p=7834</guid>

					<description><![CDATA[Sira ima srednje bujni čokot, a vrhovi lastara su uspravni. Grozd je srednje veličine, cilindričnog oblika, izdužen. Zrna su tamno-plave boje, okrugla, srednje veličine, sočna i slatka. Dobro i redovno rađa. Sazreva krajem II i početkom III epohe. Sira je sorta čija je osetljivost na biljne bolesti osrednja, a veoma visoka na grinje. Naročito je osetljiva na sušu i hlorozu. Za dobijanje dobrog kvaliteta zahteva kratku rezidbu. Grožđe nakupi od 18 do 25% šećera, sa ukupnim kiselinama od 6 do 8 grama po litru grožđanog soka.

Vina sorte Sira su elegantna i imaju izražen voćni miris. Karakter vina zavisi od klime u kojoj je grožđe uzgajano. U hladnijoj klimi ima više tanina, a u toplijoj klimi nivo tanina je manji. Takođe su i arome različite. Često se koristi za kupažu sa drugim sortama.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Šira ili Širaz ima srednje bujni čokot, a vrhovi lastara su uspravni. Grozd je srednje veličine, cilindričnog oblika, izdužen. Zrna su tamno-plave boje, okrugla, srednje veličine, sočna i slatka. Dobro i redovno rađa. Sazreva krajem II i početkom III epohe. Sira je sorta čija je osetljivost na biljne bolesti osrednja, a veoma visoka na grinje. Naročito je osetljiva na sušu i hlorozu. Za dobijanje dobrog kvaliteta zahteva kratku rezidbu. Grožđe nakupi od 18 do 25% šećera, sa ukupnim kiselinama od 6 do 8 grama po litru grožđanog soka.</p>
<p>Vina sorte Sira su elegantna i imaju izražen voćni miris. Karakter vina zavisi od klime u kojoj je grožđe uzgajano. U hladnijoj klimi ima više tanina, a u toplijoj klimi nivo tanina je manji. Takođe su i arome različite. Često se koristi za kupažu sa drugim sortama.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
