Objavljeno dana

Rezidba kajsije

rezidba-kajsijeRezidba voćaka kajsije je veoma važna agrotenička mera od koje zavisi uspešnost bavljenja voćarskom proizvodnjom. U većini slučajeva ovoj agrotehničkoj meri se ne poklanja dovoljno pažnje. Čest je slučaj da se ova mera uopšte ne primjenjuje u voćnjaku, da se izvodi nestručno, ili tek ”reda radi”, tako da efekti koji treba da se ostvare rezidbom izostaju. Neredovna rodnost kod kajsije (a i drugih voćnih vrsta) uzrokovana osetljivošću reproduktivnih organa prema zimskim i prolećnim temperaturama, sklonošću alternativnom rađanju usled obilnog plodonošenja i iscrpljivanja u povoljnim godinama, kao i preveremnom izumiranju stabla dovelo je do toga jer se ne primenjuju pravilno agrotehničke mere među kojima je i rezidba.
Utvrđeno je da se pravilnom rezidbom (uz pravilnu ishranu, navodnjavanje i zaštitu) može znatno uticati na redovnu i povećanu rodnost, kao i sveukupnu rentabilnost kasnije.

Rezidba kajsije vrši se u tri vremenska roka:

  1. u rano proleće – prolećna rezidba
  2. krajem maja i početkom juna – rana letnja rezidba
  3. krajem jula i početkom avgusta – letnja rezidba

Prolećna rezidba kajsije

Prolećna rezidba izvodi se neposredno pred cvetanje. prolecnja-rezidba-kajsije
Cilj je da se izbegne hladan period i mogućnost infekcije patogenima. Ovom rezidbom proređuju se mlade skeletne i poluskeletne grane (ne starije od pet godina), koje zgušnjavaju krošnju ili se prekraćuju na potrebnu dužinu kako bi se održao pravilan oblik krune i omogućilo slobodno kretanje mehanizacije u zasadu. Količina odstranjenih grana ne treba da bude veća od 20% godišnje.

Rana letnja rezidba kajsije

Rana letnja rezidba izvodi se od 20. maja do 20. juna uz napomenu da zavisi od godine, uslova gajenja i sorte. letnja-rezidba-kajsije
Ovom rezidbom se prekraćuju bujniji mladari na polovinu do trećinu. Na tako prekraćenim mladarima umesto jednog produžetka izrastu tri do pet mešovitih prevremenih grana, obilno graniranih cvetnih pupoljaka.

Ovom letnjom rezidbom kajsija dobija veći broj cvetnih pupoljaka u kruni, veća otpornost na niske temperature u toku zime i odlaganje fenofaze cvetanja za 3-7 dana. Na stablima gde je urađena ovakva rezidba interval cvetanja je duži, tako da se rizik od izmrzavanja svih cvetova smanjuje. Mladari koji se ne skraćuju razvijaju se u dužinu i na njima se formiraju znatno manji broj cvetnih pupoljaka i uglavnom pri vrhu kao mešovite rodne grančice. Ukoliko se rana letnja rezidba obavi kasno ne daje željeni rezultat.

Letnja rezidba kajsije

Letnja rezidba izvodi se posle berbe od polovine jula pa do polovine avgusta. Ovom rezidbom uklanjaju se osušene i polomljene grane koje zagušuju krunu čime se povećava osvetljenost, smanjuje transpiraciona površina i znatno povećava fiziološka aktivnost ostalih grana i listova u kruni.
Ukoliko se dobro izvede letnja rezidba smanjiće se obim prolećne rezidbe sledeće godine. Rane stvorene ovom rezidbom do kraja vegetacije zarašćuju jer je kambijalna aktivnost u tom periodu (jul-avgust) intenzivna, pa je mogućnost zaraze bolestima znatno smanjena. Poželjno je da se posle završene rezidbe kajsija obavi jedno zaštitno prskanje fungicidima (Melpreks S-65 ili Benlejt S-50).

Kombinacijom ovih rezidbi kod voćaka – kajsija u rodu, obrazuju se sve vrste rodnih grana sa velikim brojem cvetnih pupoljaka, a time i rodna površina krune, cvetni pupoljci su otporniji prema niskim temperaturama, fenofaza cvetanja se produžava, a sve to značajno utiče na povećanu rodnost i bolji kvalitet.

Voćne sadnice KAJSIJE