Bliži nam se zima i hladniji dani te je potrebno adekvatno pripremiti voćna stabla za period mirovanja primenom raznih hemijskih i agrotehičkih mera. Pripremni radovi u voćnjaku započinju odmah nakon berbe i imaju za cilj što bolju pripremu stabla za prezimljavanje, da se smanji brojnost prezimljujućih oblika štetočina i infekcioni potencijal raznih patogena. Samo oni koji blagovremeno odrade ove pripreme mogu u sledećoj vegetaciji očekivati zadovoljavajući prinos i kvalitet plodova.
Potrebno voditi računa o higijeni u voćnjaku i ukloniti izvore zaraze!
Suve grane, opalo lišće, opale plodove, kao i one koje su ostali smežurani i sasušeni na stablima potrebno je sakupiti i ukloniti iz voćnjaka jer privlače glodare i mnoge štetočine. Grinje, pauci, razne vrste štitatstih vaši i drugih biljnih vaši, cvetojeda, smotavaca i dr., kao i uzročnici bolesti kovrdžavosti lišća, čađave pegavosti, krastavosti ploda, truleži, raka korena, bakteriozne plemenjače prezimljavaju u voćnjacima u vidu jajaša, larvi, spora, micelija itd. ukoliko se ne primene ove mehaničke mere zaštite.
Stacionarna rezidba
Potrebno je pregledati sva stabla u voćnjaku i po potrebi ukloniti sve polomljene, suve i zaražene grane. Zaražene grane se uklanjaju do zdravog tkiva kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti kroz drvnu masu. Poželjno je da rezovi budu što manji, ukoliko su rane veće poželjno ih je premazati kalemarskim voskom.
Prilikom obavljanja ovih mera potrebno je redovno vršiti dezinfekciju alata (npr. alkoholom) kako nebi preneli zarazu na druga stabla!!!
Nastavi sa čitanjem Jesenji radovi u voćnjaku i priprema za fazu mirovanja
Rezidba voćaka kajsije je veoma važna agrotenička mera od koje zavisi uspešnost bavljenja voćarskom proizvodnjom. U većini slučajeva ovoj agrotehničkoj meri se ne poklanja dovoljno pažnje. Čest je slučaj da se ova mera uopšte ne primjenjuje u voćnjaku, da se izvodi nestručno, ili tek ”reda radi”, tako da efekti koji treba da se ostvare rezidbom izostaju. Neredovna rodnost kod kajsije (a i drugih voćnih vrsta) uzrokovana osetljivošću reproduktivnih organa prema zimskim i prolećnim temperaturama, sklonošću alternativnom rađanju usled obilnog plodonošenja i iscrpljivanja u povoljnim godinama, kao i preveremnom izumiranju stabla dovelo je do toga jer se ne primenjuju pravilno agrotehničke mere među kojima je i rezidba.